Zbog iskazanog zanimanja braniteljskih udruga, hrvatskih branitelja i građana za sadržaje predstavljene učenicima tijekom projekta „Obilazak prve crte bojišnice u zoni odgovornosti 143. brigade“, donosimo sažeti prikaz uvodnog izlaganja i glavnih tema obrađenih na pet radnih točaka.
U uvodnom dijelu učenicima i profesorima predstavljeni su Udruga veterana 143. brigade Hrvatske vojske Ogulin, razlozi njezina osnivanja i temeljne zadaće: očuvanje vrijednosti Domovinskog rata, zaštita dostojanstva hrvatskih branitelja, čuvanje uspomene na poginule i umrle suborce te prenošenje povijesnih činjenica mlađim naraštajima. Posebno je istaknuta važnost prikupljanja dokumenata, fotografija i osobnih svjedočanstava sudionika rata. Projekt je osmišljen kao dopuna redovnoj nastavi povijesti, kako bi učenici na autentičnim lokacijama upoznali događaje o kojima inače uče u učionici. Naglašeno je da svrha projekta nije poticanje mržnje ili netrpeljivosti, nego upoznavanje povijesnih činjenica, iskazivanje poštovanja prema žrtvama te razvijanje svijesti o vrijednosti mira, slobode i ljudskog dostojanstva.
Također učenicima se obratio i ratni zapovjednik 143. brigade Hrvatske vojske, koji je ukratko pojasnio okolnosti njezina ustrojavanja, organizaciju postrojbe i ratni put. Osvrnuo se na najvažnije zadaće brigade, područje njezina djelovanja te doprinos njezinih pripadnika obrani ogulinskog kraja i oslobađanju okupiranih područja Republike Hrvatske.
Na prvoj radnoj točki u Modrušu predstavljeni su počeci organiziranja obrane ogulinskog područja, njegov strateški položaj i važnost prometnih pravaca koji su povezivali sjeverni i južni dio Hrvatske. Učenicima je objašnjeno kako su se u obranu uključivali policajci, dragovoljci, pripadnici Zbora narodne garde, Narodne zaštite i mobilizirani vojni obveznici te kako je iz tih početnih obrambenih sastava postupno nastala 143. brigada Hrvatske vojske. Govorilo se i o značenju vojnih objekata i pribavljenog naoružanja, oblikovanju prve crte bojišnice te svakodnevnom životu branitelja na zahtjevnom planinskom i šumovitom terenu.
Na Pitomom Javoru obrađena je važnost jednog od ključnih položaja na prvoj crti bojišnice, koji je gotovo četiri godine štitio prilaze slobodnom ogulinskom području. Prikazani su zahtjevnost držanja široke crte, organizacija položaja, izviđanje, održavanje veze, opskrba i neprekidne smjene branitelja. Poseban dio izlaganja bio je posvećen Saborskom. Kroz svjedočanstvo ratnog zapovjednika Satnije Saborsko predstavljeni su obrana mjesta, stradanje stanovništva i branitelja, okupacija i razaranje Saborskog te nastavak ratnog puta njegovih branitelja sve do oslobođenja u operaciji Oluja.
Na trećoj radnoj točki u Pavlićima predstavljeni su ustroj i način djelovanja 143. brigade Hrvatske vojske. Objašnjene su zadaće pješačkih bojni i drugih sastavnica brigade, važnost pravilnog raspoređivanja snaga te utjecaj terena, obavještajnih podataka i procjene protivnika na donošenje vojnih odluka. Na primjeru priprema za operaciju Oluja prikazano je kako se iz višegodišnje obrane prešlo u napadna djelovanja i zašto je glavni pravac napada preusmjeren na prostor na kojem je protivnička obrana bila slabije organizirana. Posebno je istaknuto da su, uz planiranje i opremu, moral, zajedništvo i povjerenje među pripadnicima postrojbe bili presudni za izvršavanje zadaća.
U podnožju Viničice govorilo se o važnosti obrane pravca Ogulin – Oštarije – Josipdol, koji je predstavljao jednu od ključnih prometnih veza prema jugu Hrvatske. Prikazani su pokušaji neprijateljskog prodora prema Skradniku i Josipdolu tijekom 1991. godine, uspostavljanje obrambenih položaja i postupni prijelaz na aktivnu obranu. Na istom je prostoru objašnjen i prijelaz iz obrane u oslobađajuća djelovanja 1995. godine, kada je šire područje Kutpolja postalo polazište glavnog pravca napada 143. domobranske pukovnije u operaciji Oluja.
Posljednja radna točka bila je Kamenica, mjesto povezano sa samim počecima organizirane obrane ogulinskog kraja. Predstavljena je uloga pripadnika Narodne zaštite, policije, Bataljuna „Klek“, Zbora narodne garde i dragovoljaca u vrijeme kada 143. brigada još nije bila ustrojena. Posebno je obrađen sukob iz rujna 1991. godine, kada su hrvatski branitelji zaustavili prodor kolone JNA s tenkovima, oklopnim vozilima i pješaštvom prema Kamenici. Govorilo se i o napuštenom tenku T-55 koji je ostao hrvatskim snagama te o obaranju zrakoplova JNA MiG-21 i zarobljavanju njegova pilota. Kamenica je predstavljena kao primjer odlučnosti, hrabrosti i postupnog razvoja obrane koja je poslije povezana u čvrstu prvu crtu ogulinskog bojišta.
Objavljivanjem ovog sažetka Udruga želi zainteresiranim braniteljskim udrugama, hrvatskim braniteljima, građanima i široj javnosti približiti sadržaj koji je predstavljen učenicima. Istodobno se želi potaknuti daljnje prikupljanje vjerodostojne dokumentacije i svjedočanstava kako bi prikaz Domovinskog rata na ogulinskom području bio što potpuniji te sačuvan za buduće naraštaje.